Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

Prometno – geografski položaj

 

     Krapina kao političko, upravno i kulturno središte Krapinsko-zagorske županije i najveći grad Hrvatskog Zagorja, nalazi se na samom sjeverozapadu Republike Hrvatske. Smještena je na 46.1° sjeverne geografske širine i 15.9° istočne geografske dužine.

     Područje Grada Krapine, kao jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji i županijsko središte, prostire se na površini  od 48 km2. Na sjeveru graniči s općinama Đurmanec i Jesenje, na istoku s općinama Radoboj i Mihovljan, na zapadu s općinom Petrovsko, a na jugu susjedne su joj općine Krapinske Toplice i Sveti Križ Začretje. Dobra je povezanost i sa obližnjim gradovima Zabokom i Pregradom.

     Suvremena auto-cesta Zagreb – Macelj povezuje Grad Krapinu sa Zagrebom na svega 42,5 km, a do graničnog prijelaza Macelj 17,0 km. Autocestom su osigurane vrlo dobre veze prema zapadnom dijelu Slovenije (Celje, Ljubljana) kod čvora Krapina, također  prema Varaždinu (oko 50 km),  te u nastavku  prema Mađarskoj.

     Započela je izgradnja I faze izmještanja državne ceste D-206 ( Krapina-Pregrada) sa novim priključkom na D-1 kod naselja Polje Krapinsko, izgradnjom nadvožnjaka preko željezničke pruge i vodotoka Krapinica, koja se direktno spaja na prometnu infrastrukturu u zoni Krapina Nova- Zapad, a uskoro započinje izgradnja  spojne ceste Zabok Krapina, koja prolazi direktno kroz zonu Krapina Nova - Jug. 

     Planovima i strategijom razvoja  prometa  RH, područjem Grada Krapine planiran je i prolaz međunarodne željezničke pruge prema Beču sa odvajanjem prema Varaždinu, sa suvremenim putničkim i teretnim kolodvorom.

 

     Sam grad Krapina smješten je u uskoj dolini rijeke Krapinice između obronaka Maceljskog gorja (Brezovica) i Strahinjčice. Takav je položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a pojava željeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stoljeću uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja stanovnika Krapine koja postaje vodeće zagorsko regionalno središte. Zbog svog skučenog poožaja u kotlini,  grad se proširio prema sjeveru (naselja Doliće, Krapinsko Strahinje i Podgora) i jugu (naselja Šabac, Bobovje, Mihaljekov Jarek i Krapinsko Polje).

     Područje grada Krapine spada u prostore s kontinentalno-humidnom klimom. Obilježja ovog tipa klime su umjereno topla i kišovita ljeta te hladne zime.

 

 

Geološka obilježja


     
U geološkom smislu područje Grada Krapine pripada istočnim alpskim obroncima, koji se protežu od zapada pa do otprilike rijeke Krapine na istoku. Geološku osnovu područja čine vapnenci i dolomiti (često korišteni u cestogradnji i građevinarstvu).

     Kao i gotovo čitav prostor Krapinsko-zagorske županije, Grad Krapina smješten je u slivu rijeka Sutle i Krapine. Među veće pritoke Krapine spada Krapinica koja izvire u Macelju i protječe kroz grad Krapinu.

 

 

Stanovništvo

           

     Prema podacima iz popisa stanovništva 2001. godine i 2011. godine stanje stanovništva na području Grada Krapine bilježi pad, odnosno sa 12.950 stanovnika na 12.480 stanovnika .
      Od navedenog je 5.973 muških, a 6.507 ženskih.
      Radno - sposobno stanovništvo čini ukupno 8.440 stanovnika.
      Stanovništvo obitava u 23 naselja i 3.944 kućanstava.

 

 

Zaposlenost – trenutno stanje

    

 (Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna sužba Krapina, Godina XV, broj 02/2009)

 

     U veljači 2009.god. na području Grada Krapine i okolnih općina, evidentirano je 4809 nezaposlenih osoba od kojih je 63 % žena.

 

     Struktura nezaposlenih osoba na području Grada Krapine prema završenom stupnju školovanja:

 

  • Bez škole i nezavršena osnovna škola – 433 (9%)
  • Osnovna škola – 1355 (28.2%)
  • Srednjoškolska zanimanja do 3.god. i škola za KV i VKV radnike – 1821 (37.9%)
  • Srednjoškolska zanimanja u trajanju od 4.god. i više – 928 (19.3%)
  • Gimnazija – 100 (2.1%)
  • Viša škola, I.stupanj fakulteta i stručni studij – 93 (1.9%)
  • Fakultet, akademije, magisterij, doktorat – 79 (1.6%)

 

 

Društvena nadgradnja-obrazovanje

 

     U Krapini je razvijen sustav predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Krapina ima jedan dječji vrtić u vlasništvu grada („Gustav Krklec“) i dva privatna („Mali kaj“ i „Sunčica“). Na području Grada djeluju dvije osnovne škole (OŠ Augusta Cesarca i OŠ „Ljudevit Gaj“) koje imaju po dvije područne škole (PŠ Podgora, PŠ Škarićevo, PŠ Lepajci, PŠ Šemnica Donja). Ukupan broj osnovnoškolaca  u 2009. g. je 1070, a u njega ulazi i 86 učenika Osnovne glazbene škole pri OŠ Augusta Cesarca.

     U Krapini djeluje i Srednja škola sa 1070 učenika u 2009. godini. Srednjoškolci se mogu opredijeliti za jedan od slijedećih smjerova:

 

gimnazijski programi (12 razrednih odjela) – četverogodišnje obrazovanje

·         opća gimnazija – četiri razredna odjela

·         jezična gimnazija – četiri razredna odjela

·         prirodoslovno – matematička gimnazija – četiri razredna odjela

 

tehnički programi ( 16 razrednih odjela) – četverogodišnje obrazovanje

·         elektrotehnika – tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku

·         ekonomija i trgovina – komercijalist

·         ugostiteljstvo i turizam – hotelijersko – turistički tehničar

 

obrtnički programi ( 14 razrednih odjela) – trogodišnje obrazovanje

·         elektrotehnika – elektroinstalater, autoelektričar, elektromehaničar

·         strojarstvo – bravar, automehaničar, cnc operator/ operatorka

·         ekonomija i i trgovina – prodavač

·         osobne usluge – frizer

 

     Za obrazovanje odraslih postoje i druge institucije kao što je Pučko otvoreno učilište i Škole stranih jezika.

U 2007. godini osnovana je Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja izvođenjem stručnog studija Informatike, Prometne logistike i Operativni menadžment.

 

 

Mala povijest obrtništva u Krapini- gdje smo bili, a gdje smo danas?

             

     Početak zanatstva u Krapini vezan je uz XV. stoljeće, budući je Krapina dobila povelju «Slobodnog kraljevskog poveljnog trgovišta» sa svim povlasticama što su iz nje slijedile. Tijekom godina prvo su se razvili obrti poput kovača, gumbara, lončara, čižmara, mesara, pekara i drugih djelatnosti koji se 1837.g. udružuju u Veliki Krapinski Ceh, dok su se obrtnici s područja grada Krapine povezali sa obrtnicima iz okolnih općina i danas djeluju kao Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Uoči Prvog svjetskog rata Krapina ima tvornicu kože, namještaja, kalijevih peći, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva i vodovod te 1886. god. i željeznicu koja je povezuje sa Zagrebom.

      Danas Krapina više nema velikih gospodarskih kapaciteta, kao što je to bilo u nedavnoj prošlosti te se razvijaju tvrtke sa manjim brojem zaposlenika. U krug velikih tvrtki pripada samo Kotka d.d. (proizvodnja muške konfekcije) te Jedinstvo d.d.  proizvodnja kontejnera i metalnih konstrukcija i njihovih dijelova).

     Na području Grada Krapine uglavnom se razvija mala privreda i obrtništvo među kojima je najviše zastupljeno graditeljstvo, zatim tiskarstvo, brojne trgovačko – ugostiteljske djelatnosti te špediterske djelatnosti, čijem je razvitku pridonijela blizina graničnog prijelaza. Budući da je to zahtijevao opseg i tijek roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom u 2005. god. u Krapini je ustrojena Carinarica Krapina što tvrtkama s područja Grada i županije olakšava poslovanje vezano za inozemstvo.
     Grad Krapina je sve obrtnike koji se bave tkz. "starim zanatima" oslobodio plaćanja poreza na tvrtku, komunalne naknade i spomeničke rente s namjerom da se i kroz taj vid pomoći pomogne opstanku takovih zanata. Grad Krapina pomaže gospodarstvenicima i kroz sufinanciranje kamata na kredite.