Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

IZ PROŠLOSTI

Jeste li znali ...

...da je na području Krapine šetao pračovjek prije čak 130 tisuća godina, na samom početku velikog ledenog doba? Tadašnju je Europu naseljavalo tek nekoliko desetina tisuća ljudi dok ih je na prostoru Panonske ravnice i okolnih krajeva bilo tek oko tisuću pa je zato krapinska zbirka pravo malo „čudo“ i sa znanstvenog stajališta velik „uzorak“ kojega je od 1899. do 1905. na nalazištu Hušnjakovo prikupio i svijetu predstavio Dragutin Gorjanović Kramberger. Najvredniji dio zbirke čini oko 3 tisuće paleoantropoloških ostataka, manje ili više sačuvanih ljudskih i životinjskih kostiju i kamenih izrađevina.

...da je u zbrci krapinskih neandertalaca (ima ih otprilike sedamdesetak) najstarija osoba imala samo 27 godina? Većinom su to bili mladi ljudi koje je smrt zadesila u dobi od samo 14 godina.

...da prve vijesti o Krapini potječu s kraja 12. stoljeća? Radi se o povelji iz 1193. godine kojom je pečuški biskup Kalan, u to vrijeme i upravitelj Kraljevine Dalmacije i Hrvatske, dopustio zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima pravo ubiranja desetine od uroda žitarica i vina u Krapini, Okiću i Podgorju.

...da je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški (vladao od 1387. do 1437. god.) u Krapini 1404. godine oženio Barbaru Celjsku, kćer grofa Hermana Celjskog i Zagorskog? Na toj je ceremoniji, pravom okupljanju tadašnje europske plemićke „kreme“, sudjelovalo više od 400 europskih kraljeva, prinčeva i velikaša.

...da je hrvatsko-slavonski-dalmatinski ban Ivaniš Korvin, sin hrvatsko-ugarskog kralja Matije I. Korvina, rođen 1473. godine u Krapini? Još je za očeva života stekao velika imanja u Hrvatskoj, te gradove, među kojima i Krapinu. Godine 1496. oženio se Beatricom, kćerkom kneza Bernardina Frankopana i stolovao naizmjence u Bihaću na Uni i u Krapini.

...da je za vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku, u krapinskoj utvrdi, održano pet hrvatskih Sabora – 1598., 1599., 1600., 1605. i 1607. godine?

...da su Ana Marija Erdödy Keglević i njen brat Franjo utemeljitelji i donatori franjevačkog samostana i crkve Sv. Katarine u Krapini (17. travanj 1671.)? U znak zahvalnosti prema svojim dobrotvorima, franjevci i danas čuvaju u svom samostanu njihove portrete, grb Keglevića ukrašava crkveni portal, a u toj crkvi se nalazi i grobnica Keglevićevih.

 

(Podaci iz djela: Krapina – grad povijesti i kulture, grupa autora, Krapina, 2004.)