Od 18. listopada 2003. godine obilježava se Dan kravate. Tada je u Puli izvedena autorska instalacija Marijana Bušića Kravata oko Arene koju su prikazivale i neke svjetske televizijske postaje i na taj način vidjelo ju je više od milijardu ljud

Kravata je jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen, a istodobno prepoznatljiv i priznat kao hrvatski simbol. Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i lingvističkim činjenicama, potvrđuju svjetske enciklopedije i drugi znanstveni izvori, dok s druge strane, brojni projekti ustanove Academia Cravatica u zadnjih deset godina promovirali su Hrvatsku kao domovinu kravate.

Hrvati su svijetu podarili kravatu, ali su je drugi narodi dalje njegovali, razvijali i usavršavali. Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili. Ali najznačajniji doprinos razvoju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe, a to se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja – predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom.

Kravata je univerzalni simbol otmjenosti i kulture odijevanja, ali njezin moćni simbolički potencijal sadrži i mnoge druge vrijednosti.