U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvorila je konferenciju „Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja - strategije, inovacije i održivost".

Uz brojne uvažene goste u fokusu konferencije bile su lokalne akcijske grupe kao nevladine nepolitičke udruge koje daju značajan doprinos ruralnom razvoju područja kojeg pokrivaju.

Ministrica Vučković, koja je u Krapinu stigla u prisustvu državnog tajnika Zdravka Tušeka istaknula je kako će zaključci s ovo konferencije pomoći ostvarenju strateških ciljeva i još bolje odgovoriti na izazove koji su pred cijelom hrvatskim ruralnim prostorom.

-Dosad smo putem programa ruralnog razvoja na području Krapinsko - zagorske županije dali potpore u vrijednosti gotovo 630 milijuna kuna. Putem Mjere 6, a koja se odnosi na razvoj malih gospodarstava, potpore mladim poljoprivrednicima te razvoj novih i drukčijih djelatnosti u ruralnom prostoru uloženo je otprilike 55 milijuna kuna – rekla je Vučković te naglasila važnost primjene načela odozdo prema gore.

-Putem primjene ovog pristupa iz programa ruralnog razvoja, odgovarajuće mjere dosada je na dijelove područja Zagorja dano 27 milijuna kuna, do današnjeg dana istočeno je više od 22 milijuna. Što se tiče budućnosti tu su Nacionalni strateški planovi od kojih se puno očekuje, za pet godina on će biti vrijedan za cijelu Hrvatsku nešto malo manje od 3 milijarde i 800 milijuna eura pri čemu treba naglasiti da je Vlada na čelu s predsjednikom Plenkovićem po prvi puta povisila sredstva koja se odnose na nacionalno sufinanciranje s 15 na 20 posto i prvi program za koji je to napravljen dignuta je ljestvica što se tiče minimalnog nacionalnog udjela sufinanciranja – spomenula je ministrica istaknuvši kako se time šalje još jedna poruka o važnosti poljoprivredne politike u ruralnom prostoru.

Naglasila je značaj lokalnih akcijskih grupa za hrvatsko selo i razvoj pametnih hrvatskih sela.

- Da bismo zaustavili negativne trendove u ruralnom prostoru, ne da moramo ispisati granice nego život u ruralnom prostoru što se tiče mobilne tehnologije mora biti drugačiji i bez toga nećemo ostvariti svoje ciljeve – rekla je te podsjetila kako je na području Krapinsko-zagorske županije putem posebnih mjera u covid krizi podržan opstanak više od 18 tisuća radnih mjesta kod više od 2800 poslodavaca, a putem europskih fondova u cijelom programskom razdoblju od 2014. godine ugovoreno projekata i dano potpora u vrijednosti otprilike dvije milijarde i 50 milijuna kuna, pri čemu je u mandatu premijera Plenkovića ugovoreno milijarda i 900 milijuna.

Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović zahvalio se Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede na prepoznavanju važnosti LAG-ova i alociranju značajnih sredstava upravo za tu namjenu.

-To je je temelj od kud sve kreće i na terenu se najbolje zna što gdje i kako se može pomoći. Značajna sredstva su kroz natječaje usmjerena prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i za manje projekte kroz gradove i općine. Očekujemo da će se to nastaviti dalje. Moram priznati da je ovaj LAG vrlo operativan, vrlo dinamičan, vrlo kreativan u razvoju svojih programa – izjavio je Gregurović te dodao kako je važno istaknuti kako su u rad LAG-a uključen javni, gospodarski i civilni sektor-

-Svi pokušavamo zajedno napraviti ono što je najbolje za naše građane i sugrađane – dodao je krapinski gradonačelnik.

 

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir osvrnula se na posljednji popis stanovništva RH navodeći da je gotovo 200 sela ostalo bez stanovnika i 700 je pred izumiranjem.

-To znači da od nas koji obnašamo različite dužnosti se očekuju konkretne akcije. Da bi ljudi ostali živjeti na selu da bi se bavili poljoprivredom moramo ih pitati što im treba da ostanu živjeti na selu, što im treba da bi i dalje za nas proizvodili hranu. Zato je ovakva komunikacija kroz LAG-ove, poduzetničke inkubatore i lokalnu razinu odozdo prema gore dragocjena jer najbolje možemo od samih korisnika dobiti informaciju kako korigirati naše strateške dugoročne planove, kako ih usmjeriti da bi oni dali dodanu vrijednost – pojasnila je Petir dodajući kako je digitalizacija neizostavna s obzirom da je Hrvatska po digitalizaciji ruralnog prostora na 20. mjestu u EU te im je cilj do 2022. godine stopostona pokrivenost širokopojasnim internetom što smatra preduvjetom za modernizaciju poljoprivrede.

Ističe kako sve adute polažu u mlade poljoprivrednike kojih je u Hrvatskoj oko 13 posto, a cilj je prema strategiji poljoprivrede do 2030. godine taj postotak podići na 20 posto.

-Na svima nama je kroz Nacionalni strateški plan koje je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo i uputilo na odobrenje Europskoj komisiji stvorimo preduvjete da najbolji projekti budu poduprijeti i na taj način te mlade ljude zadržimo na hrvatskom selu kako bi hrvatsko selo opstalo i kako bi imali dovoljno hrane po priuštivim cijenama za sve naše građane – zaključila je Petir.

Predsjednik LAG-a “Zeleni bregi” Žarko Miholić ističe kako su trenutno u fazi izrade lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023. do 2027. godine te kako upravo ova konferencija treba dati jedan značajan odgovor na koji način i kako gledati na poljoprivrednu politiku u narednom periodu.

-U proteklom razdoblju financijske omotnice 2017. - 2021. godine i u ovom prijelaznom razdoblju 2022. godine LAG je ukupno aplicirao negdje oko 2,5 milijuna eura – rekao je Miholić.