Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

Jeste li znali (kultura)?

KULTURA

Jeste li znali... 

...da je na području Krapine šetao pračovjek prije čak 130 tisuća godina, na samom početku velikog ledenog doba? Tadašnju je Europu naseljavalo tek nekoliko desetina tisuća ljudi dok ih je na prostoru Panonske ravnice i okolnih krajeva bilo tek oko tisuću pa je zato krapinska zbirka pravo malo „čudo" i sa znanstvenog stajališta velik „uzorak" kojega je od 1899. do 1905. na nalazištu Hušnjakovo prikupio i svijetu predstavio Dragutin Gorjanović Kramberger. Najvredniji dio zbirke čini oko 3 tisuće paleoantropoloških ostataka, manje ili više sačuvanih ljudskih i životinjskih kostiju i kamenih izrađevina.

...da je u zbrci krapinskih neandertalaca (ima ih otprilike sedamdesetak) najstarija osoba imala 40 godina? Većinom su to bili mladi ljudi koje je smrt zadesila u dobi od samo 14 godina.

 

...da prve vijesti o Krapini potječu s kraja 12. stoljeća? Radi se o povelji iz 1193. godine kojom je pečuški biskup Kalan, u to vrijeme i upravitelj Kraljevine Dalmacije i Hrvatske, dopustio zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima pravo ubiranja desetine od uroda žitarica i vina u Krapini, Okiću i Podgorju.

 

...da je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški (vladao od 1387. do 1437. god.) u Krapini 1404. godine oženio Barbaru Celjsku, kćer grofa Hermana Celjskog i Zagorskog? Na toj je ceremoniji, pravom okupljanju tadašnje europske plemićke „kreme", sudjelovalo više od 400 europskih kraljeva, prinčeva i velikaša.

 

...da je hrvatsko-slavonski-dalmatinski ban Ivaniš Korvin, sin hrvatsko-ugarskog kralja Matije I. Korvina, rođen 1473. godine u Krapini? Još je za očeva života stekao velika imanja u Hrvatskoj, te gradove, među kojima i Krapinu. Godine 1496. oženio se Beatricom, kćerkom kneza Bernardina Frankopana i stolovao naizmjence u Bihaću na Uni i u Krapini.

 

...da je za vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku, u krapinskoj utvrdi, održano pet hrvatskih Sabora – 1598., 1599., 1600., 1605. i 1607. godine?

 

...da su Ana Marija Erdödy Keglević i njen brat Franjo utemeljitelji i donatori franjevačkog samostana i crkve Sv. Katarine u Krapini (17. travanj 1671.)? U znak zahvalnosti prema svojim dobrotvorima, franjevci i danas čuvaju u svom samostanu njihove portrete, grb Keglevića ukrašava crkveni portal, a u toj crkvi se nalazi i grobnica Keglevićevih.

...da je između 1841. i 1846. godine u izvedbama ilirskog teatra u Krapini sudjelovalo dvanaest žena iz područja Krapine? Vrijedi napomenuti da iako su one bile pripadnice različitih društvenih slojeva, našle su zajednički jezik i snažno utjecale na jačanje nacionalne svijesti u Krapini.

...da je u Krapini 1847. godine, samo godinu dana nakon zagrebačke praizvedbe, izvedena prva hrvatska opera, „Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog?

...da su u filmu „Vlak u snijegu" (1976) koji je snimljen po istoimenom romanu Mate Lovraka nastupili krapinski glazbenici iz KUD-a „Ilirci"?

 

KNJIŽEVNICI U KRAPINI

Jeste li znali...

 

...da je Marija Jurić Zagorka (1873-1957), naša poznata spisateljica i novinarka, niz godina živjela u Krapini? Njezin je otac posjedovao u Krapini vinograd, a bio je upravitelj mnogih zagorskih imanja.

 

...da se Ljudevit Gaj (1809-1872), otac hrvatskog narodnog preporoda, osim jezičnim pitanjima, bavio i istraživanjem krapinske flore te je sa samo 16 godina objavio knjižicu „Die Schlösser bei Krapina sammt einem Anhänge von der dortigen Gegend in botanischer Hinsicht"?

 

...da je naš modernist Janko Leskovar (1861-1949) kao učitelj službovao u Krapini i da je za to vrijeme napisao i objavio knjigu „Sjene ljubavi" (1898.) u čiji je sadržaj ukomponirao opise kulturne baštine Krapine te okolnih mjesta – kapele „Sveta tri kralja", Trškog vrha i Strahinjčice?

 

...da je naš jedini nobelovac Ivo Andrić (1892-1975) boravio u Krapini ne bi li se uvjerio u blagotvornost krapinskih mrzlica u kojima su se mnoge bolesti i zdravstvene tegobe liječile i ublažavale korištenjem hladnih vodenih kupki. Takozvano „Kneippovo lječilište" otvoreno je 1903. godine.

 

KULTURA I ŠKOLSTVO

Jeste li znali...

 

...da su u Krapini službu učitelja kroz 17. stoljeće obavljali isključivo kapelani? Prvi se učitelj, kapelan Luka Benkoczy, spominje 1590. godine (Benkoczy capellanus ac rector scholae dicti oppidi Krapina). Postao je 1604. krapinski župnik i ostao je u toj službi do 1632. godine. Prvi učitelj svjetovnjak bio je Petar Dunaj i njegovo se ime pojavljuje 1711. godine kada je u školi podučavao jedanaestoro djece. Uz učiteljsku službu obavljao je i službe orguljaša i općinskog notara.

 

...da je u krapinskom samostanu kod crkve Sv. Katarine od 1685. do 1783. godine djelovao studij filozofije za potrebe školovanja mladih franjevaca provincije? Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine...

 

...da je između 1841. i 1846. godine u izvedbama ilirskog teatra u Krapini sudjelovalo dvanaest žena iz područja Krapine? Vrijedi napomenuti da iako su one bile pripadnice različitih društvenih slojeva, našle su zajednički jezik i snažno utjecale na jačanje nacionalne svijesti u Krapini.

 

...da je u Krapini 1847. godine, samo godinu dana nakon zagrebačke praizvedbe, izvedena prva hrvatska opera, „Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog?

 

...da su u filmu „Vlak u snijegu" (1976) koji je snimljen po istoimenom romanu Mate Lovraka nastupili krapinski glazbenici iz KUD-a „Ilirci"?

 

GOSPODARSTVO

 

...da najstariji službeni zapisi o obrtničkim i zanatskim udrugama potječu s početka 19. stoljeća, a da je klasična službena udruga krapinskih obrtnika, kao organizirani staleško udruženje koje se također naziva i „cehom", utemeljena 1837. godine? Te se godine krapinski čižmari, postolari, kovači, bačvari, stolari, košaraši, mesari, kolari, draguljari, tesari, klesari, lončari, kožari, zidari, tkalci, češljari, graditelji, sedlari, bravari, mlinari i pekari udružuju u jedan ceh te mole kralja Ferdinanda V. da im potvrdi cehovske propise, što je on i učinio u Beču 5. svibnja 1837. godine.

 

...da je 1908. godine u Krapini održan prvi Sajam vina u Hrvatskoj i to u današnjoj zgradi Magistrata?

 

(Podaci iz djela: Krapina – grad povijesti i kulture, grupa autora, Krapina, 2004.)

Crkva Majke Božje Jeruzalemske

Najpoznatija krapinska crkva je crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu.
Građena je od 1750. do 1761.godine te predstavlja jednu od najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske.
 

     


Crkva je građena kako bi se u nju smjestio čudotvorni Marijin kip donesen iz Jeruzalema. Sama crkva nadahnjuje svojim mirom i ljepotom svoje unutrašnjosti.
Uokolo crkve nalazi se cinktura građena u obliku osmerokuta, a u svakom je kutu podignuta mala kula za kapelicu.
Crkva posjeduje rijetke orgulje majstora Antona Römera iz Graza. One su jedinstven primjerak takvog glazbala iz 18.stoljeća u cijeloj Hrvatskoj.

Svake godine održavaju se tijekom ljeta proštenja koja započinju u svibnju, a završavaju u listopadu.

Kalendar događanja:

  1. Duhovsko proštenje – svibanj ili lipanj
  2. Blagoslov automobila – lipanj
  3. Margaretsko proštenje – srpanj
  4. Proštenje o Božjem licu – početak kolovoza
  5. Bartolovsko proštenje – koncem koloovza
  6. Malomašno proštenje – rujan
  7. Zahvalno proštenje – zadnja nedjelja u listopadu

Franjevački samostan i crkva Sv. Katarine

Na mjestu gdje se danas nalazi crkva sv. Katarine i franjevački samostan nekad je postojala kapela sv. Katarine i ubožnica za siromašne župljane. Nova crkva izgrađena je 1657. godine. Uz nju je izgrađen i franjevački samostan.
Osim duhovne djelatnosti franjevci su se bavili i ljekarništvom i njegovanjem bolesnika.
U samostanu postoji rijetka zbirka sakralne umjetnosti i knjižnica utemeljena 1650.godine, bogata rijetkim knjigama od kojih su najznačajnije tri inkunabule.
U crkvi sv. Katarine održavaju se koncerti poznatih pjevača i glazbenika.
Franjevci svake godine organiziraju festival duhovne glazbe „Krapinafest“ koji se održava početkom lipnja.

 

           

Župna crkva Sv. Nikole

Župna crkva svetog Nikole prvi se puta spominje 6. srpnja 1311. Ne zna se točno kada je stara župna crkva gotskog sloga podignuta, jer je na žalost porušena, a na njenom je mjestu od 1901. do 1903. sagrađena nova župna crkva unutar koje je od stare preostao samo mali dio: gotički presvođena sakristija ispod tornja. Od inventara stare crkve danas je sačuvano niz  vrijednih umjetničkih zlatarskih predmeta iz vremena od 17. do 19.stoljeća. U današnjoj crkvi naročito su vrijedne orgulje, djelo vrsnog orguljara F.Heferera. U toj crkvi počinje i završava život Krapinčana: obredi krštenja, vjenčanja, malomisničkih slavlja, misa zadušnica.

     
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5