Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

U ponedjeljak, 13. listopada 2014. godine na Gradskom groblju Krapina položen je vijenac i zapaljene su svijeće u čast 160. godišnjice rođenja Vilibalda Sluge. Prisustvovali su gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović, te zamjenici Branko Varjačić i Drago Kozina, pročelnik Područnog ureda Krapina za zaštitu i spašavanje Dražen Strabić, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krapina Mario Gerić, te ravnatelj Gradske knjižnice Krapina Zdravko Štefanić.

Vilibald Sluga bio je četiri desetljeća načelnik trgovišta Krapine i predsjednik i nadzapovjednik DVD Krapina. Rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a već kao 27 - godišnjak izabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu gdje osniva vatrogasno društvo. God. 1891. se ponovo vraća u Krapinu gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika. Od tog časa pa do svoje smrti, Sluga se srodio sa mjestom, zavolio ga. Bio je izuzetan promicatelj i organizator velikih projekata u Krapini. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo te je bio član DVD-a Krapina od 1877 g. pa sve do svoje smrti 1931. godine i u tom je razdoblju s velikim uspjehom obnašao različite dužnosti, vratio čast i slavu svom DVD-u pri čemu je primio brojna priznanja i odlikovanja. Za dugogodišnji rad, kao načelnik mjesta i predsjednik i nadzapovjednik vatrogasnog društva, 06. 10. 1910. od cara i kralja Austro-Ugarske Monarhije, Franje Josipa I. dobio je zlatni križ za zasluge za 50-godišnji rad u vatrogastvu. 1928. godine ga je kralj Aleksandar odlikovao zlatnom kolajnom za građanske zasluge.

Osim vatrogastva, kao načelnik mjesta izgradio je pučku školu (1911.-1914.), uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, izgradio klaonicu, uredio šetalište Dolac i Stari grad, izgradio stubište prema crkvi sv. Nikole, preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste prema Doliću, Trškom Vrhu, Pristavi, Bobovju, Podgori i Tkalcima. Za vrijeme njegova mandata, obnovljena je župna crkva Sv. Nikole (1901. -1903.) i otvoreno je Kneippovo lječilište u Dolcu. Budući su tada na Hušnjakovom brdu kopali šljunak za izgradnju okolnih cesta, nađene su neobične fosilne kosti (1899.). Sluga je odmah obavijestio Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku.

Posebnu pažnju je posvećivao sadnji drveća i uređenju parkova. Njegovom zaslugom je 1912. godine izgrađena vatrogasna ispostava na Trškom Vrhu, brdu iznad Krapine. Vrlo aktivno je sudjelovao i u raznim humanitarnim, kulturnim i sportskim manifestacijama. Čitav svoj život posvetio je Krapini, zapustivši brige oko vlastite imovine. Zato i ne čudi što je umro kao siromah, u Krapini, 15. siječnja 1931. godine.

 

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29