Prometno – geografski položaj

      Krapina kao političko, upravno i kulturno središte Krapinsko-zagorske županije i najveći grad Hrvatskog Zagorja, nalazi se na samom sjeverozapadu Republike Hrvatske. Smještena je na 46.1° sjeverne geografske širine i 15.9° istočne geografske dužine.

     Područje Grada Krapine, kao jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji i županijsko središte, prostire se na površini  od 48 km2. Na sjeveru graniči s općinama Đurmanec i Jesenje, na istoku s općinama Radoboj i Mihovljan, na zapadu s općinom Petrovsko, a na jugu susjedne su joj općine Krapinske Toplice i Sveti Križ Začretje. Dobra je povezanost i sa obližnjim gradovima Zabokom i Pregradom.

     Suvremena auto-cesta Zagreb – Macelj povezuje Grad Krapinu sa Zagrebom na svega 42,5 km, a do graničnog prijelaza Macelj 17,0 km. Autocestom su osigurane vrlo dobre veze prema zapadnom dijelu Slovenije (Celje, Ljubljana) kod čvora Krapina, također  prema Varaždinu (oko 50 km),  te u nastavku  prema Mađarskoj.

     Započela je izgradnja I faze izmještanja državne ceste D-206 ( Krapina-Pregrada) sa novim priključkom na D-1 kod naselja Polje Krapinsko, izgradnjom nadvožnjaka preko željezničke pruge i vodotoka Krapinica, koja se direktno spaja na prometnu infrastrukturu u zoni Krapina Nova- Zapad, a uskoro započinje izgradnja  spojne ceste Zabok Krapina, koja prolazi direktno kroz zonu Krapina Nova - Jug. 

     Planovima i strategijom razvoja  prometa  RH, područjem Grada Krapine planiran je i prolaz međunarodne željezničke pruge prema Beču sa odvajanjem prema Varaždinu, sa suvremenim putničkim i teretnim kolodvorom.

      Sam grad Krapina smješten je u uskoj dolini rijeke Krapinice između obronaka Maceljskog gorja (Brezovica) i Strahinjčice. Takav je položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a pojava željeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stoljeću uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja stanovnika Krapine koja postaje vodeće zagorsko regionalno središte. Zbog svog skučenog poožaja u kotlini,  grad se proširio prema sjeveru (naselja Doliće, Krapinsko Strahinje i Podgora) i jugu (naselja Šabac, Bobovje, Mihaljekov Jarek i Krapinsko Polje).

     Područje grada Krapine spada u prostore s kontinentalno-humidnom klimom. Obilježja ovog tipa klime su umjereno topla i kišovita ljeta te hladne zime.

 

Geološka obilježja

     U geološkom smislu područje Grada Krapine pripada istočnim alpskim obroncima, koji se protežu od zapada pa do otprilike rijeke Krapine na istoku. Geološku osnovu područja čine vapnenci i dolomiti (često korišteni u cestogradnji i građevinarstvu).

     Kao i gotovo čitav prostor Krapinsko-zagorske županije, Grad Krapina smješten je u slivu rijeka Sutle i Krapine. Među veće pritoke Krapine spada Krapinica koja izvire u Macelju i protječe kroz grad Krapinu.

 

Stanovništvo

Prema podacima iz popisa stanovništva 2001. godine i 2011. godine stanje stanovništva na području Grada Krapine bilježi pad, odnosno sa 12.950 stanovnika na 12.480 stanovnika.

Od navedenog je 5.973 muških, a 6.507 ženskih.

Radno - sposobno stanovništvo čini ukupno 8.440 stanovnika.

Stanovništvo obitava u 23 naselja i 3.944 kućanstava.

Novi popis stanovništva očekuje se kroz jesen 2021. godine na temelju kojeg će se dobiti novi uvid u stanje stanovništva na području Grada Krapine i cijele Republike Hrvatske.

 

Zaposlenost – trenutno stanje

 (Izvor: Mjesečni statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Krapina, Godina XXVII., broj 06/2021)

Krajem lipnja 2021. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina registrirane su 2.284 nezaposlene osobe sa područja Krapinsko-zagorske županije od čega je njih 225 sa područja Grada Krapine.

59,1% od ukupno nezaposlenih osoba sa područja Grada Krapine čine žene.
U usporedbi sa svibnjem 2021. broj nezaposlenih smanjio se za 0,3% ili 7 osoba, a u odnosu na lipanj 2020. godine broj nezaposlenih manji je za 12,2% ili 318 osoba.
Tijekom prvih šest mjeseci 2021. godine prosječna nezaposlenost od 2.563 registrirane nezaposlene osobe s područja Krapinsko-zagorske županije za 2,8% je veća u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Što se tiče Grada Krapine, u usporedbi prvih šest mjeseci 2021. godine prosječna nezaposlenost od 265 registriranih nezaposlenih osoba veća je za 8% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Nezaposlenost prema spolu
Od ukupnog broja nezaposlenih u lipnju 2021. godine bile su 1.252 nezaposlene žene (54,8%) i 1.032 muškarca (45,2%). Broj nezaposlenih žena smanjen je za 8,3%, a muškaraca za 16,5% u odnosu na lipanj 2020. godine.
U ispostavi Krapina u lipnju 2021. godine evidentirano je ukupno 471 registrirana nezaposlena osoba od čega u Krapini njih 225, u Đurmancu 90, u Radoboju 63, u Petrovskom 59 i Jesenju 34, dok od ukupnog broja nezaposlenih žena je 283, a muškaraca 188.

 

Struktura nezaposlenih osoba na području Grada Krapine prema završenom stupnju školovanja:

Krapinsko-zagorska županija – od ukupno 2.284

Bez škole i nezavršena osnovna škola – 102 (4,5%)
Završena osnovna škola – 497 (21,8%)
Srednjoškolska zanimanja do 3 godine te za KV i VKV radnike – 740 (32,4%)
Srednjoškolska zanimanja u trajanju od 4 i više godina – 542 (23,7%)
Gimnazija – 63 (2,8%)
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola – 155 (6,8%)
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat – 185 (8%)

Grad Krapina – od ukupno 225

Bez škole i nezavršena osnovna škola – 4 (1,8%)
Završena osnovna škola – 47 (20,9%)
Srednjoškolska zanimanja do 3 godine te za KV i VKV radnike – 61 (27,1%)
Srednjoškolska zanimanja u trajanju od 4 i više godina – 56 (24,9%)
Gimnazija – 9 (4%)
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola – 27 (12%)
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat – 21 (9,3%)

Ukupno zaposleni koji imaju prebivalište na području Grada Krapine
Ukupan broj zaposlenih sa prebivalištem na području Grada Krapine je 5.156, od čega je 2.753 muškaraca (54,4%) i 2.403 žena (46,6%).
Ukupno zaposleni u Gradu Krapini (sjedište poslodavca na području Grada Krapine)
Ukupan broj zaposlenih u Gradu Krapini sa sjedištem poslodavca na području Grada Krapine je 5.986, od čega je 3.138 muškaraca (52,4%) i 2.848 žena (47,6%).

 

Društvena nadgradnja-obrazovanje

      U Krapini je razvijen sustav predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Krapina ima jedan dječji vrtić u vlasništvu grada („Gustav Krklec“) i dva privatna („Mali kaj“ i „Sunčica“). Na području Grada djeluju dvije osnovne škole (OŠ Augusta Cesarca i OŠ „Ljudevit Gaj“) koje imaju po dvije područne škole (PŠ Podgora, PŠ Škarićevo, PŠ Lepajci, PŠ Šemnica Donja). Ukupan broj osnovnoškolaca  u 2009. g. je 1070, a u njega ulazi i 86 učenika Osnovne glazbene škole pri OŠ Augusta Cesarca.

     U Krapini djeluje i Srednja škola sa 1070 učenika u 2009. godini. Srednjoškolci se mogu opredijeliti za jedan od slijedećih smjerova:

gimnazijski programi (12 razrednih odjela) – četverogodišnje obrazovanje

·         opća gimnazija – četiri razredna odjela

·         jezična gimnazija – četiri razredna odjela

·         prirodoslovno – matematička gimnazija – četiri razredna odjela

tehnički programi ( 16 razrednih odjela) – četverogodišnje obrazovanje

·         elektrotehnika – tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku

·         ekonomija i trgovina – komercijalist

·         ugostiteljstvo i turizam – hotelijersko – turistički tehničar

obrtnički programi ( 14 razrednih odjela) – trogodišnje obrazovanje

·         elektrotehnika – elektroinstalater, elektromehaničar

·         strojarstvo – bravar, automehatroničar, cnc operator/ operatorka, autolakirer

·         ekonomija i i trgovina – prodavač

·         osobne usluge – frizer

     Za obrazovanje odraslih postoje i druge institucije kao što je Pučko otvoreno učilište i Škole stranih jezika.

U 2007. godini osnovana je Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja izvođenjem stručnog studija Informatike, Prometne logistike i Operativni menadžment.

 

Mala povijest obrtništva u Krapini- gdje smo bili, a gdje smo danas?

         Početak zanatstva u Krapini vezan je uz XV. stoljeće, budući je Krapina dobila povelju «Slobodnog kraljevskog poveljnog trgovišta» sa svim povlasticama što su iz nje slijedile. Tijekom godina prvo su se razvili obrti poput kovača, gumbara, lončara, čižmara, mesara, pekara i drugih djelatnosti koji se 1837.g. udružuju u Veliki Krapinski Ceh, dok su se obrtnici s područja grada Krapine povezali sa obrtnicima iz okolnih općina i danas djeluju kao Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Uoči Prvog svjetskog rata Krapina ima tvornicu kože, namještaja, kalijevih peći, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva i vodovod te 1886. god. i željeznicu koja je povezuje sa Zagrebom.

      Danas Krapina više nema velikih gospodarskih kapaciteta, kao što je to bilo u nedavnoj prošlosti te se razvijaju tvrtke sa manjim brojem zaposlenika. U krug velikih tvrtki pripada samo Kotka d.d. (proizvodnja muške konfekcije) te Jedinstvo d.d.  proizvodnja kontejnera i metalnih konstrukcija i njihovih dijelova).

     Na području Grada Krapine uglavnom se razvija mala privreda i obrtništvo među kojima je najviše zastupljeno graditeljstvo, zatim tiskarstvo, brojne trgovačko – ugostiteljske djelatnosti te špediterske djelatnosti, čijem je razvitku pridonijela blizina graničnog prijelaza. Budući da je to zahtijevao opseg i tijek roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom u 2005. god. u Krapini je ustrojena Carinarica Krapina što tvrtkama s područja Grada i županije olakšava poslovanje vezano za inozemstvo.
     Grad Krapina je sve obrtnike koji se bave tkz. "starim zanatima" oslobodio plaćanja poreza na tvrtku, komunalne naknade i spomeničke rente s namjerom da se i kroz taj vid pomoći pomogne opstanku takovih zanata. Grad Krapina pomaže gospodarstvenicima i kroz sufinanciranje kamata na kredite.