ARNOLD, Đuro (Gjuro) filozof, pedagog i pjesnik (Ivanec, 24.3.2853. - Zagreb, 22. 3. 1941.). Djetinjstvo je proveo u Krapini, gdje je službovao njegov otac. Njegovu pažnju već tada privlači krapinska kulturna baština - Franjevačka legenda, O Trškom Vrhu, Krapinske legije, O crkvi Sv. Nikole, Na rijeci Krapinici, Legenda sa Tkalaca - legende objavljene u časopisu Vijenac, Zagreb i 1923. u posebnoj knjizi. Studirao filozofiju (prvi je doktor filozofije Zagrebačkog sveučilišta) zemljopis i povijest. Proglašen je začasnim građaninom Krapine - Diploma 2.12.1923.

BARTUŠ, Franjo pedagog i književnik, (Krapina, 8.23.1860. - Zagreb, 6.4.1934.). Školovao se u Zagrebu, a službovao širom Hrvatske. Počasni član humanitarnog društva "Dobrotor", Pedagoškog književnog zbora i drugih kulturno-prosvjetnih ustanova. Proslavio se uređivanjem đačkih listova te listova za mladež (Almanah hrvatskoj mladeži, 1806.) i drugo. Objavio je veliki broj knjiga, priča, narodnih pripovjedaka i pjesama.

CRKVENAC, Mirko doktor medicine (Čazma 8.2.1860. - Krapina, 18.11.1936.) U Krapini djeluje od 1.5.1906. najprije na dužnosti sanitarnog inspektora. Za vrijeme Prvog svjetskog rata (1914. - 1918.) organizator je i voditelj privremene vojne bolnice, koja je u Krapini djelovala zahvaljujući pomoći općina i građana. Vodio je, do 1930. Kneippovo lječilište, a bio je aktivan u krapinskom društvu Crvenog križa i DVD-a te u Hrvatskom sokolu.

FUČEK, Stjepan (Štefan) pisac, Mihovljan 1691. - Krapina, 8.7.1741. Gimnaziju je polazio u Zagrebu, teologiju studira u Beču  1711. i 1712. te u Bologni. Zaređen je 1712., a od 6.10.1716. pa do kraja života bio je krapinski župnik. Kao kajkavski nabožni pisac, autor je djela "Historie z kratkem duhovnem razgovorom od poszlednyeh dugovany...", tiskano u Zagrebu 1735.

GAJ, Ivan ljekarnik, Krapina 1754. - 18.4.1826. Prvi je uočio fosilne nalaze krapinskih praljudi i poslao ih peštanskom profesoru Paulu Kitaiblu da o tome kaže svoje mišljenje. U doba Napoleonovih ratova i zauzimanja dijelova Hrvatske, Ivan (otac dr. Ljudevita Gaja) je u Krapini, uz bavljenje ljekarništvom, organizirao uređenje improvizirane bolnice za bjegunce i bolesnike.

GAJ, Ljudevit vođa Hrvatskog narodnog preporoda, Krapina 8.7.1809. - Zagreb, 20. 4. 1872. Doktorat filozofije položio u Leipzigu. Prvo djelo, Povijest o gradu Krapini i botaničkom bilju napisao na njemačkom jeziku 1826. godine. 1835. pokrenuo tiskanje prvih novina na hrvatskom jeziku. Novine horvatske i književni prilog Danica hrvatska, slavonska i dalmatinska, na kajkavskom, a zatim na štokavskom. Dr. Ljudevitu Gaju u središtu Krapine, 27.9.1891. podignut je spomenik, a rodna kuća mu je 1966. uređena u memorijalni muzej Grada Krapine.

GORUP, Nikola vjerski pisac, Lipnik pokraj Ozlja 1713. - Krapina, 5. 2. 1778. Župnik je u Krapini od 1747. Pod njegovim je vodstvom započeta izgradnja barokne crkve Majke Božje Jeruzalemske, gdje je na glavni oltar smješten kipić donijet iz Jeruzalema 1669. Autor je djela "Zercalo Marijansko kipa Jeruzalemskoga vu Krapine" (1768.) Prvotisak pri "Andrasu Besse purgaru klobucharu, per Anton Jandera factorem"" 1996. izdan reprint, uvodni tekst vlč. Matije Burija, krapinski župnik.

GRMEK, Mirko Dražen povjesničar medicine i znanosti; Krapina, 9.1.1924. - Pariz, 6.3.2000. Gimnaziju završava u Zagrebu 1942. Politehničku akademiju u Torinu i Luci 1943. Odlazi u Švicarsku te Francusku gdje kao časnik Pokreta otpora sudjeluje u oslobađanju te zemlje. Vraća se u Zagreb gdje 1951. završava Medicinski fakultet, a 1958. prvi u Hrvatskoj postiže doktorat znanosti iz povijesti medicine. 1971. na Sorboni stječe doktorat filozofije. Bio je urednik Medicinske enciklopedije u Zagrebu i obavljao niz akademskih dužnosti.

HALPER, Eduar SIGETSKI pravnik i dobrotvor; Škarićevo pokraj Krapine 14.12.1824. - 23.8.1877. Završio Pravoslavnu akademiju 1843. u Zagrebu. Imenovan podbilježnikom i kotarskim pristavom Varaždinske županijske skupštine, obavljao je dužnost kotarskog suca u Pregradi. Na svojem posjedu dao je sagraditi obiteljsku spomen - kapelu, a njegova supruga Terezija pl. Halper, r. Rozgaj, dala je sagraditi mauzolej na krapinskom gradskom groblju, prema projektu Zagrebačkog arhitekta Stjepana Podgorskog (1911.) Uz sudačko službovanje u Krapini E. Halper bio je član više preporodnih ustanova u Zagrebu te aktivan kao glumac u Ilirskom amaterskom kazalištu.

HRANILOVIĆ, pl. Mirko -  župnik, Zavalje pokraj Senja 22. 9.1893. - Zagreb 23. 10.1947. Školovao se u Korenici, Otočcu, Varaždinu i Zagrebu, gdje je završio Teološki fakultet. U Krapini je župničku dužnost preuzeo 1925. Bavio se glazbom i vodio nekoliko crkvenih zborova. U suradnji s glumcima amaterima izvodio je poznati "Misterij" Seljačkog festivala u Trškom Vrhu, uz prostor barokne crkve Majke Božje Jeruzalemske, prema tekstu dr. Velimira Deželića: "Na Trškom Vrhu", koji je uglazbio dr. Božidar Širola. Bavio se vjerskom publicistikom, izdavao molitvenike i surađivao u katoličkom listu te Zborniku za promicanje glazbe, Sbv: Cecilija u Zagrebu.

HRAŠČANEC, Rudolf sociolog; Donja Dubrava 6.4.1914. - Philadephia 23.5.1993. U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju i studij teologije (1937.) na Bogoslovnom fakultetu, gdje je 1940. doktorirao. Za svećenika je zaređen 1938., a u svojstvu vjeroučitelja, kapelana u Krapini službuje u razdoblju 1941. - 1943. Uz ostalo napisao je i objavio zapaženu publikaciju o Krapini i zavjetnoj crkvi Majke Božje Jeruzalenske na Trškom Vrhu (1943.), te više katoličkih svjetovnih studija. Bio je hrvatski misionar.