Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

Pod meteorološkim informacijama podrazumijeva se sveukupnost podataka o stanju atmosfere ili o pojedinim meteorološkim pojavama ili elementima. Meteorološke informacije moraju zadovoljiti sljedeće osnovne zahtjeve: globalnost, sinkronost, istovjetnost metoda opažanja i motrenja, redovitost i operativnost. Globalnost informacija znači da se u prognostička središta, već prema području koje opslužuju, slijevaju podaci ne samo od meteoroloških postaja iz vlastite zemlje već i s čitavog kontinenta, okolišnih mora, a ponekad i iz čitavog svijeta. Što je duže razdoblje za koje se prognozira vrijeme, veće je i područje za koje se mora raspolagati meteorološkim informacijama. Budući da se procesi u atmosferi zbivaju ne samo pri tlu već i u visini, treba raspolagati podacima o stanju atmosfere na različitim visinama, najčešće iz čitave troposfere i donje stratosfere. Da bi se atmosferski podaci mogli pratiti, uspoređivati i analizirati na širokom području, potrebno je da se meteorološka opažanja i motrenja obavljaju sinkrono, to jest istodobno na čitavoj Zemlji. Podaci o tim mjerenjima moraju u vremenski kratkom roku doći od meteoroloških postaja do prognostičkih centara da bi bili svježi, a stanice moraju opažati i mjeriti svakodnevno u propisano vrijeme.
Sustavi za dobivanje meteoroloških informacija obuhvaćaju: mrežu sinoptičkih i aeroloških stanica na kontinentu, brodske stanice, automatske stanice na plutačama (stacionarne i slobodne), meteorološke radarske postaje, meteorološki svemirski sustav i meteorološke istraživačke avione.
Na Zemlji postoje deseci tisuća meteoroloških postaja, a od njih su neke (preko 8 000) uključene u međunarodnu razmjenu meteoroloških informacija za potrebe vremenske službe. To su takozvane sinoptičke postaje (u nas glavne meteorološke postaje), koje s kvalificiranim osobljem, standardnim uređajima i međunarodno propisanim metodama opažaju stanje atmosfere u takozvanim sinoptičkim terminima. Sinoptičke stanice na kopnu i moru motre u 00, 03, 06, 09, 12, 15, 18 i 21 sat po srednjem griničkom (greenwich) vremenu (GMT). Glavni su termini 00, 06, 12 i 18 sati. Aerološke stanice obavljaju mjerenja u 00 i 12 sati GMT, a mjerenja visinskog vjetra u 06 i 18 sati po GMT.
Sinoptičke stanice dostavljaju informacije u obliku sinoptičkih telegrama, koje su šifrirane po posebnim, međunarodno prihvaćenim kodovima, tako da je moguće posvuda bez teškoća dešifrirati podatke o vremenu, bez obzira na državu odakle je takav telegram upućen. Kodove propisuje Svjetska meteorološka organizacija.
Na osnovi podataka iz meteoroloških telegrama crtaju se sinoptičke ili vremenske karte koje prikazuju stanje atmosfere u određenom terminu. Prizemne sinoptičke karte prikazuju vrijednosti meteoroloških pojava pri tlu, te oblake i vremenske pojave. Osnova je prizemne sinoptičke karte takozvani model postaje: oko kružića koji prikazuju lokaciju postaje ucrtavaju se simbolima vrijednosti pojedinih meteoroloških pojava prema meteorološkim telegramima.
Danas se obilježava Svjetski meteorološki dan… a kako je ljudska ruka oneredila brojne prirodne segmente i onečistila brojne prirodne ljepote, činjenica je da će buduće generacije živjeti u drugačijim klimatskim uvjetima. Vrijeme je za odgovorno ponašanje prema svakom kutku našeg planeta inače nam prijete crni scenariji… A meteorologija će potom biti prepuna negativnih prirodnih pojava…

Izvor: Wikipedia https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_meteorolo%C5%A1ka_organizacija