Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević posjetio je grad Krapinu, gdje ga je ugostio gradonačelnik Zoran Gregurović, a sastanku je prisustvovao i dekan Veleučilišta Hrvatsko Zagorje Nenad Sikirica.

Kako je rekao Gregurović, u Zagorju nema velikih urbanih sredina, ali bez obzira na to, Krapina je mali srednjoeuropski gradić s povijesti, kulturom i puno toga značajnog s čime se Krapinčani vole pohvaliti.

– U 17. stoljeću su tu Fratri osnovali Filozofski fakultet prije Zagrebačkog. Ovo je bilo u Krapini, u našem samostanu, tako da imamo i tu povijest, doduše onda je prošlo puno vremena da nismo imali visokoškolske ustanove, no onda se Sikirica ukazao – rekao je Gregurović, misleći na dekana Veleučilišta Hrvatsko Zagorje.

Upoznao je potom riječkog dekana s gospodarstvom, tvrtkama i obrtima koji su aktivni na ovom području, rekavši kako je ovdje najviše razvijena metaloprerađivačka industrija. Istaknuo je pritom da u Krapini ima posla za svakoga, međutim nedostaje radne snage.

– Imamo ozbiljnih drugih problema, u gradskoj upravi ne možemo naći djelatnike za neke stručne poslove, inženjere građevine i neke druge radnike. Jedna ovako zanimljiva stvar je da ne možemo naći kinooperatera – kazao je.

Naveo je potom da je samo Veleučilište osnovano na neki način kao privatno, gdje su u osnivanje veleučilišta ušli Grad, općine, Županija, ali i nekoliko tvrtki koje su dosta „jake” u Krapini i okolici.

– U startu je možda bio premali osnivački ulog, pa se to uvijek nekako vuklo i mi smo bili praktički jedina županija koja nije imala javno veleučilište, visoku školu ili slično. U 2019. kada je Veleučilište postalo javno, kad je ušlo u sustav ministarstva, onda se i značajno povećao broj studenata. Prate nas neki repovi od prije, tu je i Grad dosta uskočio, i Županija. Međutim, ono gdje ima dosta problema, ne možemo dobiti dozvole za zapošljavanje i tako nam taj dio malo kaska. Ali definitivno nama jedna takva visokoškolska ustanova tu treba, upravo iz gospodarskih razloga – objasnio je gradonačelnik.

Dodao je da, osim ovoga što ima u Krapini, najjače hrvatske tvrtke su tu u blizini, na 15 kilometara od Krapine.

– Vetropack, Omco grupa je druga najveća tvrtka za proizvodnju kalupa za lijevanje staklenih boca. Tu će tržište rada na neki način možda i diktirati daljnji razvoj i srednjoškolskog, ali i visokoškolskog obrazovanja. Vidi se da neki srednjoškolski programi, kao što su CNC operateri i mehatroničari, da imamo odobreno još više razreda, da bi se praktički popunili – istaknuo je Gregurović i dodao da mu je drago da su obrtnička zanimanja postala atraktivna i da su dobila na vrijednosti u odnosu na nekada.

Dekan Veleučilišta Hrvatsko Zagorje Nenad Sikirica rekao je da je sada trenutak da se riječki i krapinski fakultet bolje upoznaju i da vide u kojem će smjeru nastaviti suradnju, što je bila osnovna ideja sastanka. Drago mu je, dodaje, što je uz dekana na sastanak došao i prodekan.

Zajedničke točke

Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević otkrio je da je želja da se u suradnji ide i korak dalje, u smislu razmišljanja o potencijalnim zajedničkim specijalističkim studijima te da dio studenata koji u Krapini završi stručni dio, dođe u Rijeku na Tehnički fakultet.

– Osim toga, imamo dosta zajedničkih točaka vezano i uz upravljanje energijom, za novu energiju, i tu smo se mi u Rijeci u zadnje vrijeme dosta toga pomakli, pogotovo u smjeru razmišljanja o uvođenju vodika kao novog načina skladištenja i korištenja energije. Inače, Tehnički fakultet je dio UNIRI-ja, Sveučilišta u Rijeci, ondje nas je 14.500, a naših studenta je 1600 u Rijeci. Dosta smo kompatibilni s kolegama ovdje u Veleučilištu Hrvatsko Zagorje - imamo i računalstvo, strojarstvo, a, naravno, imamo i brodogradnju te elektrotehniku. Sad otvaramo i novi studij mehatronike i robotike te studij okolišnog inženjerstva i neke engleske studije. Imamo dosta zona preklapanja – kazao je Kranjčević.

Nadalje, navodi da su kao Fakultet uvijek otvoreni za suradnju, pa tako već surađuju s hrvatskim sveučilištima, ali i s ostalima iz okruženja – od Trsta pa do Munchena, Graza i Kopenhagena. U primarnom interesu im je da održavaju što bolju komunikaciju s hrvatskim sveučilištima i veleučilištima te da pomognu svojim studentima da se izaberu ono najbolje što im treba.

– Vidim da je vaše Veleučilište dinamično, da ste skroz inkorporirani s lokalnom industrijom i to je dobro da vas oni vode u smjeru kojim treba ići, pa ne možete pogriješiti. U kratkom vremenu kod vas je doista puno napravljeno, to se vidi – rekao je riječki dekan.

Zaključio je naposljetku kako bi najbolja projektna suradnja bila pokrenuti, primjerice, nekoliko EU projekata.

– To je najbolji način da se ustanova upozna, mladi ljudi zaposle te „dovuku” financije i laboratorijska sredstva, pa ćemo ići u tom smjeru ako se dekan slaže – poručio je dekan Kranjčević.

Kr Ri 3

Kr Ri 4

Kr Ri 5