Pučko otvoreno učilište Krapina ustanova je u kulturi koju je jedinica lokalne samouprave, tadašnji Narodni odbor općine Krapina na 35. sjednici Općinskog vijeća 21. srpnja 1961. godine osnovalo Narodno sveučilište Krapina s ciljem i svrhom obavljanje djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbene škole i drugih srodnih škola van redovnog školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko nakladničke djelatnosti, obavljanja djelatnosti u svezi sa osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe, te radi obavljanja muzejsko - galerijske i knjižnične djelatnosti. Od tada do danas Učilište kontinuirano djeluje u Krapini u svom sjedištu - Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13 - i tijekom godina nekoliko je puta sukladno Zakonu mijenjalo svoj naziv (Narodno sveučilište Krapina, Centar za kulturu, umjetnost i informiranje, Narodno sveučilište Krapina, Pučko otvoreno učilište Krapina) i dijelilo se na različite samostalne ustanove (Muzej krapinskog pračovjeka, Radio Hrvatsko zagorje Krapina i Gradska knjižnica Krapina).
Sve ove godine Učilište je bilo centar kulture i obrazovanja na ponos našeg grada i županije. Generacije i generacije su upravo u našim prostorima stekle svoje srednjoškolske svjedodžbe ili se prekvalificirale u neka nova zanimanja. U novije vrijeme, odnosno, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća Učilište je i dalje važan čimbenik u provedbi permanentnog obrazovanja, pogotovo u posljednjih nekoliko godina kada smo svjedoci vremena u kojem mnogi ostaju bez posla i primorani su potražiti ga, ali radeći neki novi i drugačiji posao od onog za kojeg su se školovali. Pučko otvoreno učilište Krapina članica je Zajednice pučkih otvorenih učilišta, te zajedno sa drugim učilištima pronalazi mogućnosti i nove programe koji trebaju novonastalom tržištu rada i time pridonosi stjecanju i unapređivanju najrazličitijih znanja, vještina i sposobnosti naših sugrađana, boljoj zapošljivosti i stvara radnike bolje konkurentnosti na novom tržištu rada. Danas POU Krapina nudi mogućnost srednjoškolskog obrazovanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija, osnovnu školu za odrasle, najrazličitije informatičke tečajeve, osposobljavanje za računalnog operatera, samostalnog knjigovođu, vinogradara i podrumara, voćara i knjigovođu za OPG s pravom upisa u radnu knjigu. Tu su još i tečajevi kompjuterskog strojopisa, zaštite na radu, protupožarne zaštite, krajobraznog uređenja prostora, te brzog čitanja.
Učilište je također organiziralo na stotine kulturno umjetničkih programa i bilo domaćinom brojnim velikim imenima i vrlo visokim gostima. U sastavu Pučkog otvorenog učilišta Krapina djeluje Galerija grada Krapine. Galerijska djelatnost u Krapini započela je još davne 1973. godine, a Galerija grada Krapine otvorena je 1993. godine.
Galerija je smještena u obnovljenoj kući odvjetničke obitelji Majcen. Potomci obitelji Majcen, kćeri Zdenka i Nada Majcen, poklonile su kuću gradu sa namjenom da nakon njihove smrti u njoj bude galerija. Sama zgrada sagrađena je u drugoj polovici 19. st. u neoklasicističkom stilu. Predstavlja objekt te epohe, a ima i povijesnu vrijednost jer su se u njoj okupljala poznata imena naše povijesti u Ilirsko doba. S ponosom možemo reći da je do danas održano preko sto izložbi recentnih likovnih umjetnika. U galeriji se održavaju i različite tematske izložbe. Kroz suradnju sa Muzejom za umjetnost i obrt organizirana je i izložba Krapinske kamenine uporabnih i ukrasnih predmeta koji su se proizvodili u tvornici kamenine Franje Vojffya u Krapini od 1800. do 1886. godine. U Galeriji grada Krapine do sada su održana četiri Zagorska likovna salona. Saloni su trijenalne manifestacije.
Pučko otvoreno učilište Krapina kroz svoju muzejsko-galerijsku djelatnost vodi brigu o Parku skulptura na otvorenom FORMA PRIMA koji se nalazi na brdu Josipovac. Na međunarodnom simpoziju kipara Forma prima sedamdesetih godina prošlog stoljeća sudjelovala su poznata imena hrvatskih i svjetskih likovnih umjetnika. U Pučkom otvorenog učilištu Krapina u okviru muzejsko - galerijske djelatnosti nalazi se i Muzej Ljudevita Gaja koji je otvoren 1966. godine. Smješten je u Gajevoj rodnoj kući. U muzeju je izložen njegov namještaj, slike ( ulja na platnu, rad slikara Ivana Tišova ), portreti Gaja i njegove obitelji, te tiskovine vezane za njegov život i rad.