Vinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo SliderVinaora Nivo Slider

Odgađa se radionica klarineta

Iznimno nam je žao što se planirana radionica klarineta koja je trebala započeti danas, 28. prosinca zbog iznenadne bolesti voditelja Alena Kundiha odgađa do daljnjega! O novom terminu pravovremeno ćemo vas obavijestiti. 

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Sretni blagdani od projektnog tima "Svirajmo kaj - glazbena radionica"

 Drage naše i dragi naši polaznice i polaznici radionica u sklopu projekta "Svirajmo kaj - glazbena radionica" oni prošlima i svima budući želimo  što više  glazbenih uspjeha, da vašim životima kola čarolija glazbe i da vam ovi nadolazeći blagdani kao i nova 2022. godina donesu obilje veselja, sreće i glazbenih divota!

 Projektni tim "Svirajmo kaj - glazbena radionica" - Radovan, Karlo i Martina

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Pozitivni učinci glazbe iliti zašto se uključiti u online radionice u sklopu projekta "Svirajmo kaj - glazbena radionica"?

 Slušanje glazbe ima utjecaj na različite dijelove mozga. Glazba ima posebnu moć da nas pokrene i probudi osjećaje. Kao što nas može potaknuti na plakanje, tako nas može potaknuti i na smijanje. Mnoga znanstvena istraživanja su pokazala da glazba stvarno može promijeniti naše raspoloženje, čak i poboljšati koncentraciju.

 Istraživanja su pokazala da slušanje glazbe može potaknuti dijelove mozga odgovorne za pamćenje. Postoji vrlo širok spektar reakcija tijela i uma na glazbu. Slušanje glazbe potiče reakcije dijela mozga koji inače reagira na darivanja, hranu ili svjetlo

 Neki ljudi glazbu slušaju da bi preživjeli teške dane, drugi da bi bili budni tijekom duže vožnje. Svatko reagira na glazbu na različite načine. Netko voli ljubavne pjesme, netko heavy metal, dok je netko sretan kada sluša Mozarta.

 Glazba uistinu može vratiti dobro raspoloženje. Tijekom slušanja glazbe se oslobađa dopamin koji je odgovoran za nesmetano funkcioniranje mozga.

 Na kraju krajeva, svima nam je poznat onaj osjećaj kada čujemo najdražu pjesmu nakon dugo vremena. Neka netko onda kaže da glazba ne može utjecati na raspoloženje!

 Glazba definitivno može pomoći da se lakše koncentrirate na zadatak. Slušanjem glazbe pomažemo kori mozga, a možemo izazvati određena stanja budnosti, ovisno o tome što želimo učiniti.

 Dobrim raspoloženjem potičemo mozak da radi bolje, a dobro raspoloženje možemo postići slušanjem glazbe.

 Glazba može biti izrazito učinkovita za ljude s mentalnim poteškoćama, kao i za oslobađanje, odnosno čišćenje uma.

 Na primjer, netko tko je vrlo povučen, slušajući glazbu može pronaći način da se izrazi. Glazba također pomaže pri vraćanju izgubljenih sjećanja, izaziva osjećaje što djeluje relaksirajuće za um.

 Postoje i razne terapije glazbom za ljude koji su izgubili pamćenje, autiste ili ljude s poteškoćama u govoru.

 Slušanje jedne od najdražih pjesama može biti nevjerojatno umirujuće i pomoći da se smanji anksioznost.

 Istraživanja su pokazala da gotovo trećina ljudi sluša glazbu kako bi se oslobodili od stresa i poboljšali raspoloženje, a jedna od četiri osobe je rekla da slušanje glazbe na putu do posla uvelike pomaže kod smanjenja stresa.

 Glazba također može imati značajan utjecaj na pacijente s teškim bolestima kao što su bolesti srca, rak i respiratorne bolesti. Brojna istraživanja su pokazala da slušanje glazbe smanjuje broj otkucaja srca, krvni tlak, pomaže kod olakšavanja boli te poboljšava kvalitetu života bolesnika.

 Sve u svemu, dopustite glazbi da odradi svoje, slušajte ju, a ako ste voljni pokušati i ako ste mladi do 26 godina, učenici, učenice, studenti, studentice, dopustite nam da vam kroz naše radionice dokažemo da glazba uistinu čini čuda i pokreće planine. Nova glazbena radionica kreće 28. prosinca, na redu je klarinet, a ako ste zainteresirani prijavite se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

„Svirajmo kaj – glazbena radionica“ - radionica klarineta počinje danas!

Ovu ćemo godinu ispratiti s još jednom glazbenom radionicom – pozivamo sve mlade do 25 godina, učenice, učenike, studentice, studente da upoznaju vodeći melodiјski instrument u puhačkim orkestrima – klarinet! Od 28. prosinca (18,00 sati – platforma Zoom) pa do kraja godine, do 31. prosinca svaki dan u trajanju od sat vremena održavaju se online radionice klarineta.
Posebna odlika klarineta je širok raspon tonova i glasnoće – od skoro jedva čujnog zvuka do vrlo prodornog, naročito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. šalmajski, vrlo je osoben po tamnoj i dramatičnoj zvučnosti.
S obzirom da spada među najvirtuoznije instrumente po lakoći s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i složeni tonski pokreti, klarinet je među puhačkim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru često dodjeljuјu istaknute uloge. Solistička literatura je dosta bogata, nalazi svoje mjesto u komornim asamblima, vodeći јe melodiјski instrument u puhačkim orkestrima, a posebno značaјnu ulogu ima u jazzu.
Porijeklo klarineta seže do instrumenata s trščanim jezičkom – u staroj Grčkoj (aulos). Suvremeni klarinet je kreirao J. C. Denner 14. 1. 1690. g., usavršavanjem јedne vrste šalmaja. Već u 18. stoljeću јe npr. kod Mozarta BIO bogato korišten, a ušao јe I u klasičan orkestralni sastav. Tehnički јe usavršen tijekom 19. stoljeća kada su ga rado koristili skladatelji romantičari.
Radionicu vodi istaknuti profesor klarineta Alen Kundih, a prijaviti se možete na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Održana radionica bubnjeva

6., 7., 13., i 14.prosinca održavala se radionica bubnjeva pod stručnim vodstvom vrsnog bubnjara i nastavnika Roberta Jambrušića. Na radionici je sudjelovalo ukupno 4 sudionika -  tri polaznika i 1 polaznica. Kako smo saznali od g. Jambrušića svi su oni uživali u novootkrivenom svijetu bubnjeva i iskazali želju da se opet okušaju kao bubnjarice/bubnjari. Nadamo se da će biti još prilika za to!

 *Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina