Glazba može vrlo snažno utjecati na naše osjećaje, raspoloženje i ponašanje. To se može pratiti vjekovima unatrag. Glazba se kroz povijest koristila u tako raznolike svrhe kao što je bodrenje prije bitke, uspavljivanje beba, poticanje na udvaranje, te za pratnju raznih ceremonija i važnih događaja tijekom života. Koristila se da bi se započele pobune, ali glazba može uzdrmati i primirje. U nekim se kulturama na glazbu gleda kao na moćno sredstvo da je vlast nastoji kontrolirati ili je čak i zabraniti. U nacističkoj Njemačkoj glazba se pomno odabirala za javne skupove da bi proizvela odgovarajuće patriotske osjećaje. U bivšem SSSR-u, vlada je zabranila Šostakovičevu glazbu. Za vrijeme Kulturne revolucije u Kini, glazba Zapada proglašena je dekadentnom, te je zabranjena. U Iranu, za vladavine Ajatolaha Homeinija postavljene su stroge restrikcije na određene vrste glazbe. U Južnoj Africi pod dominacijom bijelaca bili su srušeni centri afričke glazbe dok su glazbenici koji su živjeli u egzilu svojom glazbom nastavljali utjecati na stav svijeta protiv prevladavajućega političkog režima bijelaca. Postoje mnoga svjedočanstva o tome kako su zapadne ‘ustanove’ kritizirale rock glazbu kao i o posljedicama toga. Da je glazba moćna ilustrira i posebna pažnja koja se poklanja promatranju utjecaja određenih tipova glazbe i njihovoga eventualnog pobuđivanja antisocijalnog ili autodestruktivnog ponašanja. Budući da glazba ima važnu ulogu u tinejdžerskoj dobi, starije generacije neprestano brinu o njenim mogućim negativnim utjecajima na ponašanje mladih.

Glazba se može koristiti u razne svrhe. Neke su na razini pojedinca, druge su neodvojivi dio našega društvenog života. Za pojedinca glazba može biti način emocionalnog izražavanja, ali glazba može promijeniti raspoloženje, izazvati opuštanje, stimulirati i biti izvor ugode. Glazba se može koristiti i u liječenju. Glazba može zabavljati, biti predmetom estetskog uživanja i pojačavanja utjecaja drugih vidova umjetnosti. Ona može i poticati intelekt kroz slušanje, analizu, kritiku, komponiranje i izvedbu i za one koji aktivno sudjeluju u muziciranju, ona dodatno usavršava tehničku vještinu.

I zato tim projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ poziva sve mlade do 25 godina da osjete snagu glazbe kroz naše glazbene radionice – možete se prijaviti na sljedeće glazbene radionice: klarinet,  tamburica, harmonika, klavir i truba, a možete i sudjelovati na glazbenim radionicama orkestra… adresa za čarobno putovanje glazbenim vodama je: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.! Javite se, čekamo Vas! Uskoro javljamo termine radionica! Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina