Glazba uistinu pomaže

Detalji

Kategorija: Svirajmo kaj

13.01.2022

Pregleda: 7169

Osim što utječe na našu fiziologiju, pokret, raspoloženje i ponašanje, glazba je izvor intelektualne stimulacije. Slušanje glazbe, određivanje njezinih struktura i oblika, analiziranje, učenje o njezinoj povijesti i prirodi u različitim kulturama, učenje sviranja nekog instrumenta ili pjevanja, komponiranja, improviziranje i izvođenje pružaju intelektualni poticaj i izazov. Mnoge od ovih aktivnosti ljudi ne izvode sami nego u društvu.

Tijekom posljednjeg stoljeća glazba se sve više koristila da bi poboljšala kvalitetu našeg života i promijenila naše ponašanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila da bi pacijentima povećala osjećaj ugode, smanjila osjećaj tjeskobe i boli, pojačala funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.

Kroz glazbu su se pronašli načini da se poboljša kvaliteta života za ljude. Istraživanja nam pružaju dokaze o važnosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se tako opravdalo uključivanje glazbe u školski program, ne samo zbog čisto glazbenih vrijednosti. Rezultati istraživanja govore do koje se mjere vještine naučene u glazbi mogu prenijeti na ostala područja učenja te kako ona može popraviti ponašanje, koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu. 

Terapija odnosno liječenje glazbom te glazbeni terapeut pojavilo se kao zanimanje sredinom 20. stoljeća, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u liječenju bolesti i poteškoća već stoljećima prije toga. Primjeri za to mogu se naći u egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grčkoj medicinskoj praksi. Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i vidara u većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta. Danas postoje razlike, na internacionalnom planu, u viđenju onoga što se smatra dijelom muzičke terapije. U nekim zemljama veći je naglasak na liječenju, u drugima na glazbi. Liječenje glazbom može se sastojati od slušanja snimljene ili ‘žive’ glazbe ili može imati oblik interaktivne muzičke komunikacije između terapeuta i pacijenta. Glazba pomaže u razvoju komunikacijskih vještina, glazba bilo kojeg tipa može se primijeniti na široki spektar pacijenata, uključujući psihijatarske pacijente, osobe s poteškoćama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe, osobe s fizičkim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autističnu djecu, starije osobe, zatvorenike, žrtve seksualnog iskorištavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.

Glazba je neraskidivi dio naših života, poboljšava kvalitetu naših života, pomaže kod bolesti i zato tim projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ poziva sve mlade do 25 godina djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente da osjete snagu glazbe kroz naše glazbene radionice. Možete se prijaviti na sljedeće glazbene radionice: klarinet,  tamburica, harmonika, klavir i truba, a možete i sudjelovati na glazbenim radionicama orkestra… adresa za čarobno putovanje glazbenim vodama je: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.! Javite se, čekamo Vas! Uskoro javljamo termine radionica! Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Festival kajkavskih popevki 1966. - jeste li znali?

Detalji

Kategorija: Svirajmo kaj

12.01.2022

Pregleda: 7140

Jeste li znali da je od 23. do 25. rujna 1966. održan 1. festival kajkavske popevke čiji je direktor bio Drago Britvić? Održao se u tri glazbene večeri – 1. večer obilježile su po formi i sadržaju serijoznije popevke, 2. večer popevke popularnijeg žanra, a na 3. finalnoj večeri izvedeno je po 5 najboljih „kompozicija“ iz prve i druge večeri.

Jeste li znali da su na 1. festivalu pjevali doajeni hrvatske glazbene scene – Ivo Robić, Zvonko Špišić, Ivica Šerfezi, Zdenka Vučković, Elvira Voća?

Jeste li znali da je 1. krapinski festival vodio „g. Fulir“ – Relja Bašić zajedno sa spikericom ondašnjega Radio Zagreba Marta Tomljenović?

Jeste li znali da je 1. tjedan kajkavske kulture bio zapravo „1. zagorski tjedan“, trajao je od 18. do 25. rujna i tad je održan niz kulturnih događanja – 18. rujna otvoren je memorijalni muzej u rodnoj kući dr. Ljudevita Gaja, 20. rujna odigrana je kazališna predstava Tituša Brezovačkog „Matijaš Grabancijaš Dijak“ u izvedbi Narodnog kazališta August Cesarec iz Varaždina…

A jeste li znali da Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i Grad Krapine provode zanimljivi online projekt „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ koji omogućuje mladima do 25 godina da iz topline svojih domova istraže čarobni svijet glazbenih instrumenata? Zanima li Vas klarinet, tamburica, harmonika, klavir ili truba, pošaljite nam na našu mail adresu upit Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  i obavijestit ćemo Vas o početku radionica.

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

2. PRIOPĆENJE U SKLOPU PROVEDBE PROJEKTA „SVIRAJMO KAJ – GLAZBENA RADIONICA“

Detalji

Kategorija: Svirajmo kaj

13.01.2022

Pregleda: 6154

Naziv projekta: Svirajmo kaj – glazbena radionica Nositelj projekta: Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina Partner: Grad Krapina Razdoblje provedbe projekta: 24. 3. 2021. – 24. 3. 2022. Ukupna vrijednost projekta: 418.316,47 kn Iznos koji sufinancira ESF iznosi 85%, a iznos iz Državnog proračuna 15 %

Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina zajedno s partnerom Gradom Krapinom od 24. ožujka 2021. do 24. ožujka 2022. godine provodi projekt „Svirajmo kaj - glazbena radionica“ koji je prijavljen na Javni poziv „Umjetnost i kultura online“ u sklopu Europskog socijalnog fonda u operativnom programu „Učinkoviti ljudski potencijali“. Realizaciju ideje o pokušaju osnivanja orkestra djece i mladih u Krapini, za što su oni bili izuzetno motivirani, prekinula je upravo epidemiološka kriza. Ovaj projekt doprinosi rješavanju tih problema na području Krapine i Krapinsko-zagorske županije organiziranjem online glazbenih radionica koje će imati edukativnu i kulturno-umjetničku svrhu. Ciljna skupina su djeca i mladi do 25 godina, prvenstveno s područja Grada Krapine te Krapinsko- zagorske županije koji imaju sklonost kreativnom izražavanju kroz glazbu i/ili gaje interes za glazbenu baštinu.

Dosad je u sklopu projekta održano ukupno 5 radionica: radionica pjevanja, radionica gitare, radionice bas gitare, radionica bubnjeva i radionica violine. Radionice su vodili profesori i stručnjaci u svojim područjima - Andreja Vidović upoznala je polaznice i polaznike s ljepotama pjevanja, Tomislav Presečki poučavao je o osnovama sviranja gitare (držanje, „štimanje“, sviranje akorda i osnovnih ritmova), Nino Krznar donio je uvid u svijet bas gitare – od početničkih koraka do naprednijih ritmova groova, funka i bossa nove, Antun Stašić krenuo je s kratkom poviješću violine sve do ugađanja instrumenta, postave i interpretacije raznih umjetničkih djela, a posljednji u nizu, Robert Jambrušić svoje je polaznike hipnotizirao umijećem sviranja bubnjeva.

Na dosadašnjim radionicama sudjelovalo je ukupno 34 polaznica i polaznika (20 pripadnica ženskog spola i 14 pripadnika muškog spola). Još nas očekuje 5 radionica: radionica klarineta, tamburice, harmonike, klavira i trube.

Ovim putem pozivamo sve mlade do 25 godina, učenice, učenice, studentice, studente da nam se pridruže na radionicama koje organizira Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina i Grad Krapina! Ako ste zainteresirani, molimo Vas da se javite na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a naš voditelj radionica orkestra i istraživanja glazbene baštine s arhiviranjem i digitalizacijom Karlo Krešimir Kukovačec bit će Vam na raspolaganju da odgovori na sve upite i pobliže Vas upozna s projektom. Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.

Snaga glazbe

Detalji

Kategorija: Svirajmo kaj

11.01.2022

Pregleda: 7531

Glazba može vrlo snažno utjecati na naše osjećaje, raspoloženje i ponašanje. To se može pratiti vjekovima unatrag. Glazba se kroz povijest koristila u tako raznolike svrhe kao što je bodrenje prije bitke, uspavljivanje beba, poticanje na udvaranje, te za pratnju raznih ceremonija i važnih događaja tijekom života. Koristila se da bi se započele pobune, ali glazba može uzdrmati i primirje. U nekim se kulturama na glazbu gleda kao na moćno sredstvo da je vlast nastoji kontrolirati ili je čak i zabraniti. U nacističkoj Njemačkoj glazba se pomno odabirala za javne skupove da bi proizvela odgovarajuće patriotske osjećaje. U bivšem SSSR-u, vlada je zabranila Šostakovičevu glazbu. Za vrijeme Kulturne revolucije u Kini, glazba Zapada proglašena je dekadentnom, te je zabranjena. U Iranu, za vladavine Ajatolaha Homeinija postavljene su stroge restrikcije na određene vrste glazbe. U Južnoj Africi pod dominacijom bijelaca bili su srušeni centri afričke glazbe dok su glazbenici koji su živjeli u egzilu svojom glazbom nastavljali utjecati na stav svijeta protiv prevladavajućega političkog režima bijelaca. Postoje mnoga svjedočanstva o tome kako su zapadne ‘ustanove’ kritizirale rock glazbu kao i o posljedicama toga. Da je glazba moćna ilustrira i posebna pažnja koja se poklanja promatranju utjecaja određenih tipova glazbe i njihovoga eventualnog pobuđivanja antisocijalnog ili autodestruktivnog ponašanja. Budući da glazba ima važnu ulogu u tinejdžerskoj dobi, starije generacije neprestano brinu o njenim mogućim negativnim utjecajima na ponašanje mladih.

Glazba se može koristiti u razne svrhe. Neke su na razini pojedinca, druge su neodvojivi dio našega društvenog života. Za pojedinca glazba može biti način emocionalnog izražavanja, ali glazba može promijeniti raspoloženje, izazvati opuštanje, stimulirati i biti izvor ugode. Glazba se može koristiti i u liječenju. Glazba može zabavljati, biti predmetom estetskog uživanja i pojačavanja utjecaja drugih vidova umjetnosti. Ona može i poticati intelekt kroz slušanje, analizu, kritiku, komponiranje i izvedbu i za one koji aktivno sudjeluju u muziciranju, ona dodatno usavršava tehničku vještinu.

I zato tim projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ poziva sve mlade do 25 godina da osjete snagu glazbe kroz naše glazbene radionice – možete se prijaviti na sljedeće glazbene radionice: klarinet,  tamburica, harmonika, klavir i truba, a možete i sudjelovati na glazbenim radionicama orkestra… adresa za čarobno putovanje glazbenim vodama je: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.! Javite se, čekamo Vas! Uskoro javljamo termine radionica! Polaznice i polaznici koji će se posebno istaknuti u glazbenim radionicama, uključit će se u radionicu orkestra.

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina