Svirajmo kaj - glazbena radionica

Počinje radionica klarineta!

Detalji: Kategorija: Svirajmo kaj; 01.02.2022; Pregleda: 9290

Danas, 1. veljače počinje nova radionica u sklopu provedbe projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“, radi se o radionici klarineta koju će voditi akademski glazbenik saksofonist i profesor saksofona, Ivan Pavić. Ivan je rođen u Zagrebu 1977. godine, a svoje glazbeno obrazovanje započeo je 1989. godine u Velikoj Gorici, smjer klarinet. Nakon dvije godine upisao je saksofon u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu gdje je 1997. godine završio srednju školu i upisao Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer saksofon. Diplomirao je 2001. godine i stekao zvanje akademski glazbenik saksofonist i profesor saksofona. Za vrijeme školovanja sudjelovao je na raznim natjecanjima i osvajao nagrade. Surađivao je sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, ansamblom Cantus, orkestrom Muzičke akademije te nekoliko godina sa Zagrebačkom Filharmonijom uz koju je nastupao i kao solist. Još za vrijeme studija počeo je raditi kao nastavnik u Glazbenoj školi Pavla Markovca, a zatim je na glazbenom učilištu Elly Bašić 2000. godine pokrenuo klasu saksofona. Bio je član i jedan od osnivača kvarteta saksofona New sax quartet (sada Papandopulo kvartet). Također je svirao sa orkestrom Josipa Cvitanovića te nastupao u predstavi “I drvo je bilo sretno” Renea Medvešeka i Krešimira Seletkovića u teatru Exit.

Član je glazbenog sastava Status iz Zagreba. Od 2000. godine radio je kao specijalist za puhačke instrumente i veleprodaju glazbenih instrumenata. Radio je i kao vanjski suradnik u tonskom studiju Monitor u Zagrebu uz ton-majstora Allana Šmitbauera. A što je sve ovaj istaknuti akademski glazbenik saksofonist i profesor saksofona pripremio za našu radionicu ne preostaje vam drugo nego da se prijavite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i saznate!

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Glazba i imunosni sustav

Detalji: Kategorija: Svirajmo kaj; 01.02.2022; Pregleda: 9099

Nedavno proveden niz istraživanja bavio se biokemijskim reakcijama na glazbu, a posebno na reakcije vezane uz imunosni sustav. Obično pacijenti slušaju glazbu i istovremeno stvaraju slike za koje vjeruju da pospješuju oporavak. Premda je ovo relativno novo područje ispitivanja i rezultate treba interpretirati s oprezom, valja napomenuti da ih je većina pozitivna. Čini se da slušanje glazbe može potaknuti biokemijske promjene u tijelu koje se tiču endorfina, kortizola, ACTH-a (adrenokortikotropski hormon), interleukina-1 i imunoglobina A u izlučevinama. Postoji mogućnost da su učinci snažniji kada se glazba sluša uživo, kada je improvizirana i korištena zajedno s tehnikama zamišljanja, ali i korištenje uobičajene neutralne glazbe koja se često pušta na javnim mjestima također je dalo pozitivne rezultate.

Dakle, glazba nas štiti na više načina, jača naš imunitet, djeluje kao prirodni „booster“ i zato pozivamo sve mlade do 25 godina koje zanimaju klavir, klarinet, tamburica, harmonika ili truba da nas kontaktiraju na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Dobit ćete sve potrebne informacije o radionicama, a svi vi koji ćete se posebno istaknuti te ako budete zainteresirani, sudjelovat ćete i na radionicama orkestra u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“.

“Moć glazbe” istraživanje je i analiza vrijednosti glazbe koje je za britansko društvo za zaštitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta, a korišteno je za potrebe ovog teksta

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Najava radionica

Detalji: Kategorija: Svirajmo kaj; 28.01.2022; Pregleda: 9539

U sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“ polako nam kreću zadnje radionice… očekuju nas još radionice harmonike, glasovira, tamburice, klarineta i trube.

A sada ćemo vas pobliže upoznati s harmonikom. Ona je veoma široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe. Harmonika je izumljena 1822. ili 1829., a izum se pripisuje Franzu Friedrichu Buschmannu (godina proizvodnje još je sporna). Najmasovnije se upotrebljava u zabavnoj i narodnoj glazbi, ali se u drugoj polovici 20. stoljeća počela pojavljivati i u klasičnoj glazbi kao instrument novih zvukovnih boja i mogućnosti. Upravo zbog upotrebe harmonike u najrazličitijim glazbenim stilovima, postoji velik broj različitih tipova instrumenta. Veličina i zvukotvorna različitost harmonike ovisi o broju tipaka na klavijaturi, boji pojedinih registara i broju basova, a jedina razlika je što dijatonska harmonika nema registre. Za harmoniku danas postoji poprilično opsežna glazbena literatura obogaćena i mnogobrojnim obradama popularnih djela poznatih skladatelja, kao i skladbe pisane originalno za taj instrument. Njezin ton nastaje upuhivanjem zraka iz mijeha u kućište (kabinu) s metalnim jezičcima. Sastoji se od dva dijela povezana mijehom.

A ako ste posebno zainteresirani za upoznavanje s ljepotama ovog instrumenta, pridružite nam se na radionicama u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“. Pozivamo sve mlade do 25 godina, djevojčice i dječake, učenice i učenike, studentice i studente koji su zainteresirani za učenje osnova sviranja harmonike da se prijave na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i dobit će sve informacije o nadolazećoj radionici!

Izvori korišteni u ovom članku: Wikipedia https://hr.wikipedia.org/wiki/Harmonika

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Radionica klarineta

Detalji: Kategorija: Svirajmo kaj; 31.01.2022; Pregleda: 9526

Kad začujem „klarinet“ prva asocijacija mi je jazz glazba. Dixieland, takodje poznat i kao hot jazz ili New Orleans jazz, bio je prvi val jazz glazbe koja je službeno priznata. Dixieland se oslonio na klarinet koji donosi solo melodiju, uz ostale instrumente - trubu i trombon. Svijetle i mekane note klarineta su naglašene i dopunjene ritam sekcijom koja je uključivala glasovir, gitaru, bendžo, bubnjeve i kontrabas. Klarinet je također bio popularan i u kasnijim žanrovima jazza, bio je obavezan element svakog jazz orkestra, a živahna prisutnost klarineta u dixieland jazz stilu nastavlja se i danas. A hoće li se jazz nota klarineta osjetiti i na našim radionicama u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“, najbolje bi bilo da se prijavite i saznate, pogotovo ako ste mladi do 25 godina, djevojčice i dječaci, učenice i učenici, studentice i studenti i imate afiniteta prema glazbi i glazbenim instrumentima. Radionica klarineta kreće 1. veljače, nastavlja se 9. veljače, a potom 25. veljače te je zadnja na rasporedu 1. ožujka.

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Jeste li znali ove lijepe činjenice o klarinetu?

Detalji: Kategorija: Svirajmo kaj; 24.01.2022; Pregleda: 10016

Klarinet je izvanredan virtuozni instrument, vrlo fleksibilnog i plemenitog zvuka, nalik dugačkoj cilindričnoj cijevi. Nije slučajno da mu je u simfonijskoj bajci "Petar i vuk" S. Prokofjev dodijelio ulogu mačke ističući pritom njegov baršunast i mekan zvuk - poput krznenih nogu životinje.

Klarinet je dobio ime zbog prodornog zvuka u gornjim registrima koji je podsjećao na zvuk trube jer u prijevodu njegovo ime znači "mala truba". On nema ravnopravnosti u čistoći zvuka i lakoći izvedbe, zahtijeva vrlo mali protok zraka tijekom sviranja, a to je važno za svakog izvođača na puhačkim instrumentima.

W.A. Mozart izjavio je da je zvuk klarineta vrlo sličan ljudskom glasu. Područje njegove ekspresivnosti vrlo je veliko, podložan je dramatičnim izvedbama, može prikazati svoj mračan i dubok zvuk ili biti svijetao, elastičan, pa čak i razigran, kao u šarmantnom baletu P.I. Čajkovskog "Orašar" ili u operi Snjeguljica od N. Rimskog Korsakova.

Klarinet nije samo jedan od najmelodičnijih, već je i najvirtuozniji i najsvestraniji puhački instrument.

Neke zanimljivosti o klarinetu:

-Mozart je bio prvi od velikih skladatelja koji je napisao glazbu posebno za klarinet

-klarinet je početkom 19. stoljeća bio vrlo popularan jazz instrument, a posebno je postao važan u ovom žanru 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća u doba velikih bendova u eri swinga

-svjetski poznati glazbeni sastavi i glazbenici poput Beatlesa, Aerosmitha, Pink Floyda, Billyja Joela i Jerryja Martinija rado su koristili zvuk klarineta u svojim glazbenim skladbama

-najdužu notu sviranu na puhačkim instrumentima u istom dahu je svirao na klarinetu Philip Palmer (Velika Britanija) 27. studenog 2006. i trajao je 1 minutu 16 sekundi

-Steven Spielberg, svjetski poznati redatelj u svom antologijskom filmu "Jaws" svira klarinet u orkestru

Ako smo vas zainteresirali pozivamo vas da se uključite u radionicu klarineta koja će se uskoro održati u sklopu projekta „Svirajmo kaj – glazbena radionica“. Mail adresa za prijavu je: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.! Mladi do 25 godina, javite nam se, čekamo Vas!

Izvori korišteni u ovom članku: https://hr.perish.info/1989-clarinet-history-video-interesting-facts-listen.html, https://www.aarp.org/entertainment/movies-for-grownups/info-2020/jaws-trivia-facts.html

*Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina

Više članaka ...

Stranica 5 od 13